Piperi

Na sjeverozapadu opstine Lopare nalazi se prostrano selo Piperi. Ovo selo obuhvata prilicno veliku teritoriju koja se sa jugoistocne strane granici sa Jablanicom, sa zapada Visorima,sjeverozapadno sa Drijencom,Nahviocima, sa sjevera Lukavicom i  Brusnicom i sa sjeveroistocnom stranom Vakufom.

Piperi su selo  razbijenog tipa ciji se zaseoci nalaze na kosama i stranama sumom obraslih  brda, medju kojima se isticu Crnca brdo, Kupres (iznad Antica), Liplje, Ostro  brdo i Visoka kosa.

Dijelovi sela su Gornji i Donji Piperi. Prije raspada bivse Jugoslavije  Donji Piperi se imali vlastitu mjesnu zajednicu, a Gornji Piperi se pripadali  mjesnoj zajednici Sibosnica koja se,katastarski gledano nalazi na teritoriji  Pipera. Pred sami rat Gornji Piperi su se osamostalili sa mjesnom zajednicom  ali rat je ponovo ugasio sve aktivnosti oko nje i niko do sada nije nista  pokrenuo o obnavljanju mjesne zajednice.

Kuce pojedinih rodova obrazuju rodovne grupe, a te se medjusobno  izdvojene i udaljene jedne od drugih npr.Spasojevici, Vasilici, Gavrilovici,  Maksici, Janjici, Gajici, Antici, Pantici, Jeftici, Djurici, Begovici i sl.

U selu ima oko 300 domacinstava.

Glavni vodeni izvori su: Ladna voda, Kamenito vrelo, Bijela voda,  Matavculja.

Na Matavculji je prije na Spasovdan bila zajednicka molitva za Pipere,Vakuf I Brusnicu.

Selo ima dva groblja: Popov grob u D.Piperima koji je i groblje za selo  Vakuf i drugo u G.Piperima u kojem u poslednje vrijeme sahranjuju I ljude iz Visora.

U selu postoje dvije citaonice u kojima se zimi uz muziku okupljala  seoska omladina i radjale prve  ljubavi.Danas su obje izlozene u zubu vremena i trunuci cekaju neka bolja  vremena.

Njive i livade su: Selista, Krcevine, Osoje,  Rijeka, Mesicka, Luka, Mramor, Zagoni, Breze, Alatusa, Travnjak, Osoje,  Kucurine, Krpuca, Jasen, Utrina, Polje, Cerik, Njive, Osredak, Odzak, Batara,  Mekota, zutavka, Sjeca,Gaj, Rapnjaca i sl.

Istorijskih spomenika koji bi podsjecali na neke  stanovnike koji su zivjeli na ovom prostoru ima najvise na brdu Jakovljevica  (Jablanica) I G.Pipera.Kad kazemo spomenika misli se na nadgrobne  spomenike-stecke. Nekropola u Jakovljevicima je jedna od nekropola sa najvise sacuvanih cirilicinih natpisa u BiH.

Natpisi sa imenima pokojnika poput Mladena Anicica, Bogila Advica , kome spomenik podigose oba sina Radovan i Radasin, pokojnog Hmosevica kome podigose spomenik tri sina i brat njegov, pokojnog Mede Bratosalica, pokojnog Duhovica, i Milosa Bratosalica kome spomen postavise sinovi Pribisav, Pribil, Radis i Vuk odredjuju kome kome pripadaju ovi spomenici.

Takodje  natpisi kazuju da je vec u srednjem vijeku postojalo selo pod imenom Visori - NA VISORAH. Selo pod tim imenom postoji i danas, ali je ono prilicno maleno. Ocigledno da se na njegovom zemljistu razvilo selo Piperi.

Jos jedan cirilicni natpis nam otkriva mnogo toga. To je natpis sa spomenika, nekropole koja se nalazi ispod pravoslavnog groblja kod Popovog groba. U, i danas vidljivom natpisu mozemo procitati da je pokojnik  dobro zivio na ovom svijetu i da "leze" na svojoj plemenitoj zemlji na VRHU mjesta. Spomenik, stecak sljemenak je ukrasen KRSTOM sa istocne i zapadne strane  tako da nedvosmisleno mozemo zakljuciti da je srednjevjekovno stanovnistvo sadasnjih Pipera i tada bilo pravoslavno. Stecaka ili kako ih obicno zovu na Majevici, mramorova ili mramorja ima u mnogim selima. U Piperima ih ima na vise mjesta. Postoje njive koje se zovu Mramor ili Mramorje  i na njima se nalaze gomila kamenja, koju su mjestani cisteci njive , iz neznanja zgrtali na gomilu. Na Majevici je uopste , ali i pogresno vjerovanje da se madzarima pripisuju svi arheoloski nalazi i lokaliteti.


Na brdu Bardacilovac iznad Jablanice nalazeni su  ostaci crne keramike.U Piperima, nedaleko od tog znacajnog nalazista, na Milinoj njivi nalazena je keramika sa inkrustriranom bijelom bojom sto  jasno kazuje je ovo podrucje i mnogo prije bilo naseljeno.

U Lukavici, susjednom selu, neki govore da su ti Madzari protjerani i pobijeni i dan danas postoji jedan potez koji se zove  Madzarsko groblje.

Visori su 1530.godine u turskoj administrativnoj  upravi posle osvajanja ovih prostora bili nahija i sva Majevica je pripadala  zvornickom sandzaku. 1548.godine postaju kne?ija u sklopu nahije Visori.

U tursko doba preko Pipera postojao je put koji  je povezivao Teocak I Srebrenik ondasnja znacajna utvrdjenja.

Danas je u izgradnji regionalni put manje-vise  istom trasom koji ce povezivati Zvornik sa Srebrenikom.

U selu nema nikavih tragova muslimanskih  grobalja iako se zna da su u Spasojevicima svojevremeno iza sebe ostavili vise njiva koje se danas nazivaju Selista.

U ranom periodu turske vladavine ovim prostorima  haraju epidemije I bolest zvana kuga. Cinjenica da posle skoro preko tri vijeka  nema nekakvih pisanih tragova o srpskom stanovnistvu na ovim prostorima  ostavlja mjesta spekulacijama da je stanovnistvo vecim dijelom  ili u potpunosti umrlo, sto nije bio rijedak slucaj, na Majevici.

Selo Piperi kakvo danas poznajemo nastalo je,  odnosno, obnovljeno krajem 18. i pocetkom 19.vijeka doseljenicima iz  Hercegovine I Crne Gore.Ekonomski razlozi i krvna osveta bili su glavni  pokretaci seoba iz ti predjela.

Dolaskom Austro-Ugarske 1878.godine pojavile su  se gruntovne knjige koje su u sebi imale podatke o vlasnistvu i velicini  posjeda.Te knjige su i danas u upotrebi u slucajevima utvrdjivanja vlasnistva  nad posjedom.

Stanovnisvo ovog sela je 100% srpsko  (pravoslavno) i dasu zitelji ovog zivopisnog  sela ostvaruju svoje prihode baveci se poljoprivredom, vocarstvom,  stocarstvom,ali je sve manji broj ljudi koji stvarno zive od ovih prihoda.

Ovdje se pece najvjerovatnije najbolja rakija  Sljivovica na Majevici od cuvene sljive  pozegace.

60.-tih godina XX vijeka inzenjeri su vrsili  intenzivna busenja solnih naslaga na  Ceriku. Te busotine su i danas vidljive ali je ,na zalost, eksploatacija na  Tetimi bila jeftinija, pa se na tome sve i zavrsilo.

Najveci broj stanovnika iz Pipera je na privremenom  radu u inostranstvu,najvise u Svicarskoj.

Ovih godine su asfaltirane dvije lokalne dionice  puta: u Begovicima I od citaonice do Spasojevica.

Sastavljanjem, odnosno zavrsetkom, regionalnog  puta Zvornik-Srebrenik kroz Pipere,ovo selo ce konacno prestati biti slijepo  crijevo opstine Lopare.

Ove godine je sanirana i podrucna osnovna skola.

Djelimicno ce biti uradjena ulicna rasvjeta.

Zelja nam je da ovi infrastrukturni projekti  i preduslovi podstaknu ljude sa kapitalom  da ulazu u proizvodne projekte i stvaraju bolje sutra ljudima koji su ostali u  zavicaju.

Piperski brend su njihovi gastarbajteri koji  pokusavaju ovim sajtom da povezu niti izmedju sebe samih u dijaspori, izmedju  sebe i zavicaja i budu zajedno i jedno.

Piperi

godina popisa

1991.

1981.

1971.

     

Srbi

1.019 (91,55%)

1.028 (97,07%)

1.197 (98,68%)

     

Muslimani

14 (1,25%)

15 (1,41%)

4 (0,32%)

     

Hrvati

5 (0,44%)

3 (0,28%)

2 (0,16%)

     

Jugoslaveni

19 (1,70%)

12 (1,13%)

4 (0,32%)

     

ostali i nepoznato

56 (5,03%)

1 (0,09%)

6 (0,49%)

     

ukupno

1.113

1.059

1.213

     

Piperi

 

 

Piperi

Piperi na zemljovidu Bosne i Hercegovine

 

Entitet

Republika Srpska

Op?ina/Grad

Lopare

 

Zemljopisne koordinate

44°40?N 18°46?E / 44.67°N 18.76°E / 44.67; 18.76Koordinate: 44°40?N 18°46?E / 44.67°N 18.76°E / 44.67; 18.76

 

Stanovništvo (1991.)

 - ukupno

1.113

 

Prijava

Prijava preko Facebook

Slike

Copyright © Piperi.ch. Sva prava zadržana.
Design by : Boban.